Sve o mršavljenju i zdravom životu

Brza hrana

No comments

Brza hrana i ishrana

Brza hrana je tip namirnica koje su nastale na području anglosaksonskih zemalja, čija se upotreba od osamdesetih godina proširila na ceo svet. U pitanju je metod ugostiteljstva koji se bazira na brzoj pripremi hrane koja je ekonomična i samim tim pristupačna srednjoj klasi.
Brza hrana (junk food) je kategorija namirnica koju odlikuje sledeće:

– niska nutritivna vrednost
– nedovoljan sadržaj vode, mineralnih soli, vitamina, vlakana
– visoka energetska vrednost
– povećan unos kuhinjske soli u organizam
– povećan unos rafinisanih ugljenih hidrata
– povećan unos holesterola, zasićenih masti i/ili trans masti, zaslađivača, saharoze,…

Brza hrana nije u skladu sa potrebama organizma čoveka kako po pitanju velikog broja kalorija koje sadrži, tako i po pitanju fiziološke potrebe organizma za vitaminima, oligoelementima, antioksidansima, vlaknima, esencijalnim masnim kiselinama,…
Stalni uživaoci brze hrane se prepoznaju po povećanoj telesnoj težini, vidnim masnim naslagama oko stomaka, smanjenoj toleranciji na glukozu, dislipidemiji, hipertenziji,…Naročito je u Americi zastupljen takav način ishrane, mada je zapaženo da su takve navike sve zastupljenije i na drugim kontinentima.
Različiti su motivi zbog kojih je brza hrana veoma rasprostranjena pojava u mnogim zemljama. Lica zadužena za kontrolu, koja umesto da štite zdravlje korisnika, odobravaju širenje ove industrije su uglavnom odgovorni za posledice nepravilne ishrane kao što su:
– povećana gojaznost kod dece
– povećana smrtnost u zrelom dobu
– povećanje javne nacionalne sanitarne potrošnje.

Neopravdano je govoriti da se povremenim konzumiranjem brze hrane zdravlje može značajno ugroziti. Sistemska oštećenja su posledica konstantnog unosa brze hrane u organizam. Bilo bi podnošljivo za naš organizam jesti je jednom mesečno. Međutim, problem je u tome što je brza hrana najjednostavnija zamena za ručak, jer je ukusna i ekonomična. Sastojci brze hrane su uglavnom jeftini: hidrogenizovane masti, saharoza, zaslađivači, krompir, mleveno meso i mast,…
Junk food košta upola manje od ručka sa uravnoteženim unosom proteina, masti i ugljenih hidrata, ali sa druge strane duplo više goji i ima nutritivnu vrednost u odnosu na mediteranski obrok 1:10.
Učenik će se u školi radije opredeliti za hamburger, pomfrit, kebab, pljeskavicu, soseve poput majoneza, kečapa, senfa, giros, palačinku, picu, kroasane, krofne, sladolede, mafine…jer je to najpristupčnija varijanta u datom trenutku. Slatkiši, gazirana pića i pivo takođe mogu potpadati pod kategoriju junk food.
Riziku od čestog konzumiranja brze hrane doprinosi i način kuvanja/pripreme, prerade, konzervacije, higijena radnog prostora, hemijski sastav namirnica,…

adminBrza hrana

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *