All posts tagged: povecanje tezine

Plašite se gojenja nakon prestanka pušenja?

No comments

Mnogi pušači veruju da će se ugojiti ako ostave duvan, pa su zato u startu demoralisani da uopšte pokušaju da prestanu sa ovom štetnom navikom. Svi znamo koliko je duvanski dim štetan, ali izgleda da je strah od dobijanja neželjenih kilograma ipak veći od želje da se živi zdravije. Iako ima dosta slučajeva gde su bivši pušači dobili znatnu kilažu po prestanka pušenja cigareta, to nikako nije pravilo. Ukoliko se i vi plašite se gojenja nakon prestanka pušenja, nemate razloga za strah. Detoksikacija organizma od nikotina jeste težak proces, ali uopšte ne mora da rezultira povećanjem kilaže.

adminPlašite se gojenja nakon prestanka pušenja?
read more

Gojaznost oštećuje mozak?

No comments

uticaj gojaznosti na mozakGojaznost ne škodi samo liniji, već može da ošteti i mozak, koji može prevremeno ostariti zbog suvišnih kilograma. Kognitivne funkcije brže opadaju i povećava se rizik od demencije kod osoba sa suvišnim kilogramima.

Ovu tvrdnju ne samo da je potvrdio poznati Pjer Dukan (tvorac Dukanove dijete), rekavši da nije upoznao nijednu gojaznu osobu kojoj je mozak u redu, već i mnogobrojna naučna istraživanja čiji je predmet povezanost između suvišnih kilograma i funkcija mozga kao što su mišljenje, pamćenje…

Naučno istraživanje o tome kako gojaznost oštećuje mozak:

Na početku istraživanja prosek godina ispitanika bio je 50. Tri puta u deset godina podvrgnuti su kognitivnim testovima. 53% ispitanika je bilo normalne težine, 38% je imalo suvišne kilograme, 9%  je bilo gojaznih, a kod 31% ispitanika je postojao rizik za metaboličke probleme. Rezultati istraživanja su pokazali da su gojazne osobe sa metaboličkim problemima zabeležile znatno brži kognitivni pad u odnosu na ispitanike normalne težine koji nisu imali metaboličkih problema. Razlog ovoj pojavi još nije najjasniji, ali postoje hipoteze da je povećan nivo šećera i holesterola u krvi odgovoran za način na koji se mozak usporava, što se manifestuje preko slabljenja kognitivnih sposobnosti .

Međutim, nije prvi put da se problem suvišnih kilograma povezuje sa demencijom. Da bi se utvrdila jasna povezanost, potrebna su dublja i iscrpnija istraživanja. Tačnije, trebalo bi ispitati uticaj genetičkih faktora, kao i otkad traje gojaznost i metaboličke promene. Takođe, neophodno je usavršiti kognitivne testove, da bi se što bolje utvrdila povezanost između gojaznosti i funkcija koje mozak obavlja, poput mišljenja, pamćenja,…

Prethodna istraživanja su isticala da se demencija može preduprediti uravnoteženom, zdravom i kontrolisanom ishranom, redovnom fizičkom aktivnošću, kontrolisanjem pritiska i holesterola.

Uzimajući u obzir činjenicu da gojaznost predstavlja ozbiljnu pretnju kako za liniju tako i za mozak, ova istraživanja pozivaju sve ljude da promene svoj stil života, da ga poboljšaju ukoliko žele pozitivne dugoročne rezultate.

adminGojaznost oštećuje mozak?
read more

Stres i gojaznost

No comments

uticaj stresa na gojenjeRezultati jednog istraživanja u Finskoj govore u prilog činjenici da stres i gojaznost mogu biti i te kako povezani. Mnogi se sa stresom bore tako što jedu više, pa se, samim tim, povećava i kilaža.

Tačnije, ispostavilo se da osobe čija je reakcija na stres povećan apetit, konzumiraju mesne prerađevine, pice, čokoladu i alkohol (generalno hranu sa više kalorija), za razliku od onih koji nemaju isti odgovor na stres.

Istraživanja vezana za stres i gojaznost:

Postoji nekoliko hormona i bioloških faktora koji utiču na raspoloženje i koji su povezani sa stresom i povećanjem telesne težine. Jedan od najvažnijih hormona jeste kortizol, koji luče adrenalinske žlezde. Kortizol oslobađa šećer iz jetre i mišića, tako da izaziva hiperglikemiju, a suvišni šećer transformiše u masti. Izaziva gubitak mišićne mase i neizbežno usporava metabolizam, zbog čega organizam troši manje energije. Dakle, naučnici se slažu da je uloga hormona višestruka – mogu uticati kako na raspoloženje, tako i na povećanje gojaznosti. Prilikom jednog istraživanja koje je trajalo 4 godine i koje je obuhvatilo žene starosti od 35 do 47 godina, došlo se do zaključka da anksioznost i depresija dovode do povećanja gojaznosti.

Nesumnjivo je da je veoma značajan činilac naša intelektualna sposobnost da se adaptiramo na okruženje i nosimo sa usponima i padovima svakodnevnog života. Studije su pokazale da su drastične i pogrešne dijete često posledica stresa, na koji se reaguje još većom konzumacijom hrane i povećanjem težine. Ključno je, dakle, da osobe koje se odluče za dijetu izaberu onaj način mršavljenja koji smanjuje stres, a ne onaj koji ga povećava odricanjem od omiljene hrane. Opasnost od stresa se najčešće javlja po završetku leta, kada se završavaju odmori i kada smo prinuđeni da se vratimo poslu i rutini.

Pre nego što se odlučite za novi režim ishrane, dijetu, imajte u vidu da je za proces mršavljenja veoma značajno da sačuvate smirenost i izbegavate stresne situacije.

adminStres i gojaznost
read more

Yo-yo (jo-jo) efekat dijeta sa niskim sadržajem masti

No comments

Yo Yo efekatČesto se dešava da se uloži napor pri skidanju suvišnih kilograma,a da se oni posle vrate – u pitanju je omraženi yo-yo (jo-jo) efekat, sa kojim ima iskustava skoro svako ko se podvrgnuo dijeti.

Da li je moguće da tip dijete za koju se odlučimo može da utiče na mogućnost da se izgubljeni kilogrami vrate? Raznim istraživanjima pokazano je da se određenim režimima ishrane rizikuje yo-yo efekat nakon dijete.

Istraživanje yo-yo (jo-jo) efekta:

Ispitivanja su sprovedena nad 21 gojaznom osobom, koje su izgubile 10-15% prvobitne težine vrlo strogom dijetom, a potom je dobijena kilaža održavana na 3 različita načina ishrane, što je trajalo 4 nedelje. Prvi tip ishrane podrazumeva nizak sadržaj masti (60% ugljenih hidrata, 20% masti, 20% proteina). Drugi tip ishrane je na bazi niskog glikemijskog indeksa (60% ugljenih hidrata, 20% masti, 20% proteina). Treći način ishrane je na bazi niskog unosa ugljenih hidrata (10% ugljenih hidrata, 60% masti i 30% proteina).

Svim ispitanicima je izmeren nivo hormona leptin i kortizol, nivo šećera u krvi, holesterola i krvni pritisak. Takođe, izmerena je njihova potrošena enrgija prilikom odmora i ukupna potrošena energija, na osnovu čega se vidi kako generalno funkcioniše metabolizam. Rezultati pokazuju da poslednji parametar značajno varira zavisno od režima ishrane. Stepen utrošene energije se smanjuje prilikom dijete sa niskom količinom masti, a najmanji je tokom dijete sa niskim procentom ugljenih hidrata. Dakle, pod tim okolnostima je najverovatniji rizik od jo-jo efekta dijete.

Razlika je u 300 kalorija dnevno, što je ekvivalentno energiji koja se utroši prilikom umerene fizičke aktivnosti. Stručnjaci objašnjavaju neuspeh mnogih dijeta činjenicom da gubitak kilograma izaziva biološke adaptacije organizma kao što su smanjenje utroška energije i povećanje apetita, što stvara yo-yo efekat dijete i vraćanje izgubljenih kilograma. Drugim rečima, posle veoma rigidnog režima ishrane metabolizam se usporava i troši manje energije, a naročito kada je u pitanju dijeta sa veoma smanjenim unosom masti. Stručnjaci savetuju da se drži pod kontrolom glikemijski indeks hrane, pošto je dijeta bez ugljenih hidrata gotovo nemoguća i veoma neuravnotežena. Dakle, bitno je stvoriti razuman odnos između unetih i organizmu potrebnih nutrijenata, a ne izbacivati masti potpuno iz ishrane.

adminYo-yo (jo-jo) efekat dijeta sa niskim sadržajem masti
read more

Prestanak pušenja i gojaznost

No comments

pusenje i gojaznost

Prestanak pušenja ima pozitivne efekte po zdravlje čoveka, ali može dovesti do promena u načinu ishrane i gojaznosti. Najveća ,,mana“ prestanka pušenja je brzo povećanje telesne težine, koje je zapaženo kod velikog broja nekadašnjih pušača. To je razumljivo, budući da nikotin podstiče proces mršavljenja, a kada osoba prestane sa pušenjem, hrana je prva zamena za cigarete.
Koliko se može zaista povećati telesna težina? Sprovedena su razna istraživanja, a njihovi rezultati govore u prilog činjenici da osobe koje prestanu sa pušenjem mogu da se ugoje od 4 do 9 kilograma za manje od 12 meseci. Zaista je tako i malobrojne su one osobe koje uspeju da izbegnu ove neželjenje efekte prestanka pušenja.
Međutim, postoje mali ,,trikovi“ pomoću kojih možete izbeći neželjenu gojaznost nakon prestanka pušenja.

Prestanak pušenja: kako izbeći gojaznost

1) Pre svakog obroka popijte 2 kašičice maslinovog ulja, koje usporava rad želuca i pospešuje lučenje hormona koji umanjuje apetit.
2) Pijte manje kafe nego obično, jer je bitno da se, ukoliko je proces prestanka pušenja u toku, smanji i unos kofeina. Možete da pronađete način kako da nadomestite nedostatak kafe i cigareta. Zavisno od preferencija, svako može da pronađe zamenu za njih, koja pritom, može da bude manje štetna i zdrava.
3) Posvetite se fizičkim aktivnostima i redovnom vežbanju. Ustanovljeno je da nikotin ubrzava probavu, te organizam pušača brže potroši kalorije.
4) Kao zamena za hranu mogu biti razne žvakaće gume bez šećera. Mogu da ublaže potrebu za cigaretama, a pošto ne sadrže šećer, ne postoji rizik od gojaznosti.
5) Ključ je, takođe u samokontroli, jer samo vi odlučujete šta ćete i u kojim količinama jesti.
6) Jedite više voća, jer ćete se na taj način lakše odupreti slatkišima, koji izgledaju veoma primamljivo u procesu prestanka pušenja.
7) Prestanak pušenja bi trebalo da predstavlja dugoročan proces, tj. da traje od 2 do 6 meseci, nakon čega je mnogo lakše izbeći hranu kao zamenu za cigarete.

adminPrestanak pušenja i gojaznost
read more

Glad na “nervnoj bazi”

No comments

Iako mnogi smatraju da je gojaznost isključivo posledica prevelikog unosa kalorija, često se zapostavlja drugi, veoma bitan psihološki faktor, koji izaziva takozvana glad na “nervnoj bazi” ili emocionalna glad.

Kada dođe do povećanja telesne težine često vrlo bitnu ulogu igra psihološka motivacija koja nas je naterala da jedemo previše. Nikako ne bi trebalo da se zanemari psihološki faktor gojaznosti, koji može da dovede do veoma ozbiljnih problema. Tako da, pored fiziološke ili realne gladi postoji još jedna mnogo komleksnija – emocionalna glad, iza koje se skrivaju druge potrebe i koja navodi na preterano konzumiranje hrane radi smirivanja emocija.

Osim usled fiziološke gladi, čovek jede i zbog besa, samoće, anksioznosti, umora, dosade, sreće, kao i da bi ublažio mnoge druge emocije i potrebe koje se razlikuju od osobe do osobe.

Emocionalna glad je hitna, ne ostavlja mnogo vremena pri izboru hrane, izaziva netolerantnost i nagoni pojedinca da misli samo na hranu, tačnije, samo na određenu namirnicu, jer samo ona može ublažiti emocionalnu glad i povezuje se sa vrlo uznemirujućim osećanjima sa kojima ne može da se izbori.

Problemi na poslu, u školi, sa partnerom su samo neke od poteškoća koje mogu da nađu izlaz u preteranoj konzumaciji hrane. Međutim, za ovaj vid gladi je karakteristično to da se hrana uzima automatski, a čak i u trenutku kada je stomak pun, pojedinac ne oseća potrebu da prestane, već će to učiniti onda kada oseti da je hrana ublažila njegove probleme i muke.

Fiziološka glad je drugačija utoliko što je postepena, njen intenzitet polako se povećava i mogu je utoliti različite namirnice, tj. ne postoji fiksacija za jedan određeni tip namirnice, kao kod emocionalne gladi. Realna glad potiče iz stomaka, stoga, kada se unese potrebna količina, može se lako prestati sa konzumacijom, jer je došlo do zasićenja.

Veoma bitan korak u sprečavanju emocionalne gladi je uviđanje koje emocije izazivaju proždrljivost. Patnja i nekontrolisan apetit ukazuju na to da nešto nije u redu i da bi valjalo posvetiti se tom problem, analizirati ga i vratiti na taj način svoj život u ravnotežu.

Vođenje dnevnika se ispostavilo kao veoma koristan način za prepoznavanje emocija koje izazivaju glad.

Postoji pravilo od 15 minuta koje može biti korisno u borbi protiv emocionalne gladi: u trenutku kada osetite potrebu za hranom koja bi ublažila vase emocije, pogledajte na sat i tačno 15 minuta nemojte se približavati hrani. Naime, svest je osnova za borbu protiv emocionalne gladi i vremenom se uspostavlja ravnoteža sa potrebom za hranom, pa se i težina postepeno smanjuje prirodnim putem.

adminGlad na “nervnoj bazi”
read more