All posts tagged: Dijabetes

Pravilna ishrana kod dijabetesa

No comments

Pravilna ishrana kod dijabetesa može biti izazov, ali je ključna za upravljanje ovim stanjem i očuvanjem zdravlja. Dijabetes je sveprisutna bolest koja zahteva pažljivo upravljanje i promene u načinu života. Iz tog razloga ovaj članak će vam otkriti važnost pravilne ishrane za osobe koje žive s dijabetesom. Otkrićemo vam šta je dijabetes i kako ga prepoznati, kao i zašto je pravilna ishrana od suštinskog značaja za upravljanje ovim stanjem. Kroz detaljne smernice za doručak, ručak, večeru i užinu, saznaćete kako planirati obroke koji će vam pomoći da održite stabilne nivoe šećera u krvi. Upoznaćemo vas s konkretnim primerima obroka, savetima o brojanju kalorija i kontrolisanju unosa ugljenih hidrata, kako biste mogli da napravite informisane odluke o svojoj ishrani. Bez obzira na to da li ste nedavno dijagnostikovani ili već živite s dijabetesom, nadamo se da ćemo vam pružiti korisne informacije i inspiraciju za zdravije životne navike i mršavljenje.

editormdPravilna ishrana kod dijabetesa
read more

TLC dijeta

No comments

tlc dijeta za dijabetičareTLC dijeta (Therapeutic Lifestyle Changes) predstavlja više od obične dijete za mršavljenje. Ova dijeta se smatra metodološkim pristupom čiji je cilj smanjenje lošeg holesterola, a naročito je pogodna za dijabetičare. Naime, osobe koje pate od dijabetesa imaju povećanu šansu za kardiovaskularne bolesti. TLC dijeta je ispitana i može značajno umanjiti rizik od tih oboljenja.

TLC dijeta – karakteristike

  • Ukupan unos masti treba da iznosi 25% – 35% (ili manje) ukupnog dnevnog kalorijskog unosa.
  • Zasićenih masti bi trebalo da bude manje od 7% ukupnog  dnevnog kalorijskog unosa.
  • Polinezasićene masti bi trebalo konzumirati u količini do 10% dnevnog kalorijskog unosa.
  • Mononezasićene masti (suvo voće, biljna ulja,…) treba konzumirati u količinama koje iznose do 20% dnevnog kalorijskog unosa.
  • Ugljeni hidrati treba da sačinjavaju 50% – 60% dnevnog kalorijskog unosa.
  • Dnevna količina vlakana iznosi 20-30 grama, a namirnice najbogatije vlaknima su: ječam, ovas, bokvica, pasulj,…
  • Količina proteina treba da bude ekvivalentna količini od 15% – 20% kalorija koje unosimo svakodnevno.
  • Količina holesterola ne bi  trebalo da nadmaši 200 miligrama dnevno.

TLC dijeta je vrlo korisna kod ozbiljnih bolesti kao što je dijabetes. Za osobe koje pate od dijabetesa ključno je smanjiti unos masti, pogotovo onih zasićenih. Savetuje se praktikovanje fizičkih aktivnosti osobama koje boluju od lošeg holesterola (LDL). Potvrđeno je da kombinacija fizičkih aktivnosti, izbalansirane ishrane i odgovarajuće lekarske terapije može da smanji rizik od hipertenzije, infarkta i srčanih bolesti kod dijabetičara. Naravno, uvek sa lekarom treba isplanirati čitav proces terapije, a nutricionista može biti od velike pomoći prilikom određivanja plana ishrane.

Ko pati od dijabatesa zna da najviše mora da obrati pažnju na unos šećera. Proizvodi na kojima je naznačeno da ne sadrže šećer mogu, takođe biti opasni, jer sadrže ugljene hidrate, koji mogu uticati na glikemijski indeks. Od veštačkih zaslađivača koji se dodaju hrani i pićima koriste se: aspartam, saharin, suhraloza i drugi nehranljivi zaslađivači.

adminTLC dijeta
read more

Čemu nas gojaznost vodi?

No comments

Gojaznost je problem čitavog sveta – dakle, ne samo Amerikanaca kao što mi mislimo. Neki je  nazivaju i “epidemijom” novog vremena. Prema nekim istraživanjima, svaki drugi čovek u Srbiji  ima problem sa kilažom. Stvar je alarmantna, jer je ova pojava novog načina života takođe veliki udar na budžete i  iziskuje visoke zdravstvene troškove usled raznih bolesti koje je prate.

Svetska zdravstvena organizacija predviđa da će do 2015.godine broj gojaznih biti oko 700 miliona (kada su u pitanju odrasle osobe), a preko 2 milijarde ljudi će imati višak kiograma!

Rezultati su zabrinjavajući, ali i logični. Sve više smo okrenuti brzoj i kaloričnoj hrani, punoj šećera i aditiva. Dostupni su nam razni ukusni proizvodi koje konzumiramo onako usput, između obroka, pa zapravo nemamo pojma koliko smo kalorija dnevno uneli. Uz to, ono malo slobodnog vremena trošimo za odmor i druženje, uglavnom sedeći ili ležeći, jer ko će još da trči posle stresnog i napornog dana na poslu! I evo razloga naših viškova. Međutim, da li ste se zapitali šta su posledice svega toga (osim da nam neke stvari ne stoje kao ranije, ili u njih ne možemo da se uvučemo) ?

Svi znamo da gojaznost, ali i višak kilograma, uzrokuje niz drugih zdravstvenih problema. Na ovu temu objavljene su (i obavljaju se još uvek) mnogobrojne studije. Naučnici sa raznih univerziteta  upozoravaju na povezanost gojaznosti sa napr. povećanjem krvnog pritiska ali i  rizika od srčanog udara. U „prilog“ ovog rezultata ide i podatak da je srčani udar glavni uzrok smrti Amerikanaca, koji prednjače po broju osoba sa viškom kilograma. Gojazne osobe, zbog svoje ishrane, češće oboljevaju od raka, međutim veći je problem što je mogućnost preživljavanja i brzog oporavka ovih osoba manja u odnosu na one sa normalnom težinom. Slično je sa stvaranjem kamena u žučnoj kesi. On je delom sastavljen od viška holesterola koji telu ne treba, pa se tu taloži. Osobe koje se nezdravo hrane, unoseći mnogo šećera i životinjske masti, uglavnom imaju ovaj problem. To, svakako, nije opasno kao srčani udar ili rak, ali ne treba zanemariti jake bolove koji se tom prilikom javljaju i neminovnu operaciju kao jedino trajno rešenje.

Najčešći oblik dijabetesa, tip 2, javlja se sa godinama i na njegovu pojavu  gojaznost direktno utiče. Zbog toga se kontrola telesne težine u srednjim i kasnijim godinama vrlo često akcentuje.

Takođe, rizik od moždanog udara je veći. Prekomerna težina dovodi do sužavanja arterija, čime se lakše stvaraju krvni ugrušci koji mogu dovesti do moždanog udara.

Naravno, tu su još mnogobrojni prateći problemi sa napr. venama, oticanjem nogu i sl. Sve ovo je više nego dovoljno da vas natera da razmislite o promeni načina ishrane i nezdravim navikama. Ako imate preko 10kg više od Vaše optimalne težine, bez obzira na to kako se osećate, za svaki slučaj posetite svog lekara. Uradite potrebne analize da vidite da nije još „nešto“ došlo sa njima.

 

JelenaČemu nas gojaznost vodi?
read more