Motivacija

Kako “odložiti” osećaj gladi ?

No comments

Jasno je da treba svakodnevno da osluškujemo svoj organizam i uzimamo u obzir ono što nam „govori“, međutim postoje i situacije kada može da nas „zavara“. Na primer : doručkovali smo malo, recimo neko voće, i negde oko 5-6h popodne samo što nismo „pali u nesvest od gladi“. Ovaj osećaj, u tom trenutku tako snažan, ipak nije odraz realne potrebe našeg organizma. Nismo uvek gladni onoliko koliko nam se čini, i sigurno nećemo umreti ako 10-ak sati nismo ništa jeli! Izdržali bi mnogo duže, naučno a i u praksi dokazano!

Ipak, svakome od nas se dešava da ga s vremena na vreme obuzme takav osećaj. Negativne strane toga su prateća nervoza i prejedanje kad se dokopamo bilo čega što se pojesti može. I – eto problema i razloga naših muka zbog viška kilograma ! A naročito ukoliko se to ponavlja češće, jer  „zbog posla“ ili „nemanja vremena“  nismo stigli da jedemo ceo dan…Zato vam savetujemo obazrivost i kontrolu u ovakvim situacijama. Predložićemo vam neke trikove, koji će vam sigurno u tome pomoći.

Napad gladi možete odložiti ukoliko popijete čašu vode. Vrlo često je baš to ono što fali organizmu, a on nam lažno signalizira potrebu za hranom. Nezaslađen čaj je možda i bolje rešenje. Kod nekih ljudi kafa (bez šećera) i jabuka mogu da stvore osećaj sitosti, mada je veliki broj onih koje one „prostružu“  i povećaju glad. Iako banane nisu preporučljive u vreme dijeta, jedna će vas dobro zasititi – a i to je tek 100 kalorija. Uzmite salatu i proizvode niske kalorijske vrednosti u većim količinama, jer bi vam se, kad pregladnite,  toliko omaklo i sa nečim jačim.

Postoje ljudi koji kad osete glad, a svesni su da su dovoljno jeli u toku dana, jednostavno operu zube, pa zagrizu ponešto. Hrana, zbog paste, ima promenjeni i manje lep ukus  čime smanjuju i količinu koju bi uneli. Drugi , opet, odu da spavaju – smatrajući da će tako manje pojesti. Elvis Prisli se, uz pomoć pilula za spavanje, koristio ovom metodom koju nikako ne preporučujemo.

Ipak, najvažnije je da kad  „napokon“ zasednete za sto mirno (dakle, ne halapljivo!) i polako sažvaćete svaki zalogaj. Trik koji neki koriste da bi odložili potrebu da nešto pojedu je i da zamišljaju neku neprijatnu situaciju, hranu koju ne vole, da omirišu mirise koje ne podnose ili su im malo prijatni… A neko jednostavno izabere da zamisli osobu koju voli, i za koju želi da izgleda lepše…Pa, probajte šta najbolje radi !

 

 

JelenaKako “odložiti” osećaj gladi ?
read more

Čemu nas gojaznost vodi?

No comments

Gojaznost je problem čitavog sveta – dakle, ne samo Amerikanaca kao što mi mislimo. Neki je  nazivaju i “epidemijom” novog vremena. Prema nekim istraživanjima, svaki drugi čovek u Srbiji  ima problem sa kilažom. Stvar je alarmantna, jer je ova pojava novog načina života takođe veliki udar na budžete i  iziskuje visoke zdravstvene troškove usled raznih bolesti koje je prate.

Svetska zdravstvena organizacija predviđa da će do 2015.godine broj gojaznih biti oko 700 miliona (kada su u pitanju odrasle osobe), a preko 2 milijarde ljudi će imati višak kiograma!

Rezultati su zabrinjavajući, ali i logični. Sve više smo okrenuti brzoj i kaloričnoj hrani, punoj šećera i aditiva. Dostupni su nam razni ukusni proizvodi koje konzumiramo onako usput, između obroka, pa zapravo nemamo pojma koliko smo kalorija dnevno uneli. Uz to, ono malo slobodnog vremena trošimo za odmor i druženje, uglavnom sedeći ili ležeći, jer ko će još da trči posle stresnog i napornog dana na poslu! I evo razloga naših viškova. Međutim, da li ste se zapitali šta su posledice svega toga (osim da nam neke stvari ne stoje kao ranije, ili u njih ne možemo da se uvučemo) ?

Svi znamo da gojaznost, ali i višak kilograma, uzrokuje niz drugih zdravstvenih problema. Na ovu temu objavljene su (i obavljaju se još uvek) mnogobrojne studije. Naučnici sa raznih univerziteta  upozoravaju na povezanost gojaznosti sa napr. povećanjem krvnog pritiska ali i  rizika od srčanog udara. U „prilog“ ovog rezultata ide i podatak da je srčani udar glavni uzrok smrti Amerikanaca, koji prednjače po broju osoba sa viškom kilograma. Gojazne osobe, zbog svoje ishrane, češće oboljevaju od raka, međutim veći je problem što je mogućnost preživljavanja i brzog oporavka ovih osoba manja u odnosu na one sa normalnom težinom. Slično je sa stvaranjem kamena u žučnoj kesi. On je delom sastavljen od viška holesterola koji telu ne treba, pa se tu taloži. Osobe koje se nezdravo hrane, unoseći mnogo šećera i životinjske masti, uglavnom imaju ovaj problem. To, svakako, nije opasno kao srčani udar ili rak, ali ne treba zanemariti jake bolove koji se tom prilikom javljaju i neminovnu operaciju kao jedino trajno rešenje.

Najčešći oblik dijabetesa, tip 2, javlja se sa godinama i na njegovu pojavu  gojaznost direktno utiče. Zbog toga se kontrola telesne težine u srednjim i kasnijim godinama vrlo često akcentuje.

Takođe, rizik od moždanog udara je veći. Prekomerna težina dovodi do sužavanja arterija, čime se lakše stvaraju krvni ugrušci koji mogu dovesti do moždanog udara.

Naravno, tu su još mnogobrojni prateći problemi sa napr. venama, oticanjem nogu i sl. Sve ovo je više nego dovoljno da vas natera da razmislite o promeni načina ishrane i nezdravim navikama. Ako imate preko 10kg više od Vaše optimalne težine, bez obzira na to kako se osećate, za svaki slučaj posetite svog lekara. Uradite potrebne analize da vidite da nije još „nešto“ došlo sa njima.

 

JelenaČemu nas gojaznost vodi?
read more

Dobra motivacija – pola posla do željene linije

No comments

Koliko ste puta rekli : “e, od prvog počinjem sa dijetom“! ili „od ponedeljka“, ili „samo kad mi prodje…“ A onda ste to pomerili za dan, dva – pa do drugog ponedeljka ili 10-og u mesecu… Za sve to vreme jeli ste što vam duša hoće uz izgovor da uskoro nema toga… I verovatno tada, gotovo neprimećujući, nakupili još dodatnih kilo-dva. Stalna borba sa kilogramima, oprez pri svakom zalogaju, često odricanje od svega što volimo – sve to umara, pa ovakvo ponašanje možda nije opravdano, ali je normalno. S godinama sve se teže višak skida, a volja popušta. Ipak, strah od toga šta bi bilo kad bi se prepustili i dalje stoji. A pomisao na mesece „gladovanja“ užasava. Kako se motivisati ?

Najpre, ubedite sebe da ne „morate“ da smršate već da je to ono što vi ŽELITE i ono što MOŽETE. Postavite sebi realne ciljeve i jasne rokove, jer se ništa ne dešava preko noći, a naročito ne napr. „topljenje“ struka. Izbacite iz glave sve negativne misli,a potpuno je zabranjena upotreba rečenica tipa: „ne mogu da smršam“, „ne mogu da izdržim“, „što da se mučim kad sam smršala samo 2kg za mesec“. Ovakve stvari izgovorene naglas zaista vas mentalno blokiraju.  Nekada su početni rezultati poražavajući, i vaš trud izgleda kao „Sizifov posao“, ali već narednog meseca (ukoliko ne posustanete), rezultat može biti zadovoljavajući, čak bolji od očekivanog!

Ne odustajte ukoliko ste jedan dan sve prekršili, pa i dva. Ništa strašno, nije sve propalo – nastavite gde ste stali. Pokušajte da „prekršaj“  anulirate pojačanim vežbama ili trčanjem. Pogrešno bi bilo da se zbog sitne slabosti razočarate i odustanete, izgubite još jednu bitku sa sobom. Ipak, potrudite se da vam se takvi dani ne ponavljaju često. Najbolje je da vodite dnevnik i iskreno zapisujete sve. Tada ćete sami videti gde ste grešili, koliko često i šta više sebi ne smete da dozvolite.

Ponekad vam se tri-četiri meseca mogu učiniti beskrajno dugim, pa ćete se odlučiti za one nezdrave, brze dijete. Pogrešno! Setite se kako je leto brzo prošlo – tako će brzo proći i „duga“ dijeta, a njeni efekti su daleko bolji. Za to vreme, neprimetno ćete steći nove, zdravije navike, a to i treba da bude suština poduhvata u koji ste se upustili. Dakle, samo napred, vi to možete!

JelenaDobra motivacija – pola posla do željene linije
read more