TLC dijeta - Mršavljenje | Dijete | Zdrav život |

TLC dijeta

tlc dijeta za dijabetičareTLC dijeta (Therapeutic Lifestyle Changes) predstavlja više od obične dijete za mršavljenje. Ova dijeta se smatra metodološkim pristupom čiji je cilj smanjenje lošeg holesterola, a naročito je pogodna za dijabetičare. Naime, osobe koje pate od dijabetesa imaju povećanu šansu za kardiovaskularne bolesti. TLC dijeta je ispitana i može značajno umanjiti rizik od tih oboljenja.

TLC dijeta – karakteristike

  • Ukupan unos masti treba da iznosi 25% – 35% (ili manje) ukupnog dnevnog kalorijskog unosa.
  • Zasićenih masti bi trebalo da bude manje od 7% ukupnog  dnevnog kalorijskog unosa.
  • Polinezasićene masti bi trebalo konzumirati u količini do 10% dnevnog kalorijskog unosa.
  • Mononezasićene masti (suvo voće, biljna ulja,…) treba konzumirati u količinama koje iznose do 20% dnevnog kalorijskog unosa.
  • Ugljeni hidrati treba da sačinjavaju 50% – 60% dnevnog kalorijskog unosa.
  • Dnevna količina vlakana iznosi 20-30 grama, a namirnice najbogatije vlaknima su: ječam, ovas, bokvica, pasulj,…
  • Količina proteina treba da bude ekvivalentna količini od 15% – 20% kalorija koje unosimo svakodnevno.
  • Količina holesterola ne bi  trebalo da nadmaši 200 miligrama dnevno.

TLC dijeta je vrlo korisna kod ozbiljnih bolesti kao što je dijabetes. Za osobe koje pate od dijabetesa ključno je smanjiti unos masti, pogotovo onih zasićenih. Savetuje se praktikovanje fizičkih aktivnosti osobama koje boluju od lošeg holesterola (LDL). Potvrđeno je da kombinacija fizičkih aktivnosti, izbalansirane ishrane i odgovarajuće lekarske terapije može da smanji rizik od hipertenzije, infarkta i srčanih bolesti kod dijabetičara. Naravno, uvek sa lekarom treba isplanirati čitav proces terapije, a nutricionista može biti od velike pomoći prilikom određivanja plana ishrane.

Ko pati od dijabatesa zna da najviše mora da obrati pažnju na unos šećera. Proizvodi na kojima je naznačeno da ne sadrže šećer mogu, takođe biti opasni, jer sadrže ugljene hidrate, koji mogu uticati na glikemijski indeks. Od veštačkih zaslađivača koji se dodaju hrani i pićima koriste se: aspartam, saharin, suhraloza i drugi nehranljivi zaslađivači.