Ishrana

Hrana noću

No comments

konzumacija hrane noćuSvako ko je ikada imao problema sa viškom kilograma i linijom zna da je hrana noću veoma opasna. Neko je prinuđen da se hrani noću zbog posla, neko zbog poremećenog sna. Sprovedeno je istraživanje čiji je cilj bio ispitivanje fizioloških funkcija koje su povezane sa činjenicom da se hrana vrlo često konzumira noću.

Hrana noću- nikako!

Ispostavilo se da nije toliko važna količina hrane koju unesemo koliko vreme obroka. Naime, čak i kada vodimo računa o unetim kalorijama, ukoliko jedemo noću, svakako se gojimo. Objašnjenje za ovu pojavu leži u biološkom satu. Budući da smo ,,programirani“ da se hranimo tokom dana, svaka konzumacija hrane noću predstavlja opasnost za našu liniju.

Dokaz za ovu tvrdnju je istraživanje koje je sprovedeno je na miševima zahvaljujući promenama metabolizma koje su postignute izvesnim izmenama biološkog sata masnih ćelija. Naime, masne ćelije komuniciraju sa mozgom zahvaljujući leptinu, čije lučenje izaziva veću potrošnju energije i redukovan unos hrane. Međutim, kada se promeni biološki sat, modifikuje se i ekspresija gena koji kontrolišu lučenje važnih masnih kiselina omega 3 – EPA i DHA. Miševi su podeljeni u dve grupe. Jednoj grupi je hrana bila dostupna 24 sata, dok je druga dobijala hranu sa visokim procentom masti 8 sati dnevno. Kalorijski unos za obe grupe bio je jednak. Zaključeno je da su miševi iz prve grupe imali zdravstvenih problema i probleme sa gojaznošću.

Dakle, vrlo je bitno da se pridržavamo predviđenog vremena za obroke. Sama činjenica da je metabolizam aktivniji tokom dana dovodi do zaključka da telo troši više energije. Tako da, konzumacija hrane noću, kada je organizam manje aktivan, može biti kobna za liniju, ali i za zdravlje. Više nije reč o količini hrane koju unesemo, već o vremenu kada to činimo. Na primer, ista količina hrane uneta tokom dana bila bi potpuno bezopasna.

Ukoliko se hranimo u neodgovarajuće vreme, narušava se ravnoteža organizma, pa i metabolizma, što kasnije može uzrokovati neke hormonske promene (najčešće hormona za regulaciju apetita i sitosti).

adminHrana noću
read more

Dijeta i mozak

No comments

mozak i dijetaUkoliko primetimo da mozak ,,nije u dobroj formi”, možda je pravo rešenje dijeta. Uzok oslabljenih moždanih funkcija može biti telo koje je puno toksina, pa se mora intervenisati određenom dijetom, tj. režimom ishrane koji štiti neurone.

Opadanje pažnje i pamćenja su jasni znaci umora i iscrpljenosti, ali i nekih organskih problema koji se odražavaju na mozak. Usled problema svakodnevnog života i gojaznosti funkcije mozga se usporavaju, što uzrokuje i ubrzano slabljenje i starenje čitavog organizma. Postoje prirodni načini pomoću kojih se mogu izbeći ovakve poteškoće. Ključni faktor u tom procesu je adekvatna ishrana, dijeta, koja povoljno utiče na mozak, poboljšava reflekse, koncentraciju i pamćenje.

Aktivan i zdrav mozak i adekvatna dijeta

Doručak:  šolja sojinog mleka, zelenog čaja ili kafe, jogurt sa integralnim žitaricama; 2 integralna keksa ili 2 parčeta dvopeka; sveže voće po želji.

Ručak: porcija integralnih špageta sa maslinovim uljem i sosom od sezonskog povrća snabdeva organizam potrebnim vlaknima, ugljenim hidratima, vitaminima i masnim kiselinama. Ova kombinacija je zaista okrepljujuća za mozak.

Kao alternativa može poslužiti mešana salata (tunjevina i jaja) ili porcija roštilja sa svežim ili barenim povrćem, uz dodatak maslinovog ulja. Preporučuje se jedna voćka i šolja kafe.

Užina: jogurt i jedna voćka

Večera: čorba od mešanog povrća sa dodatkom ječma ili ovasa, potom riba ili omlet sa barenim ili svežim povrćem začinjenim maslinovim uljem.

Ovakva dijeta je praćena još nekim trikovima da bi se sačuvao mozak:

–          Obavezna šetnja posle ručka da bi se pospešilo varenje i izbegla popodnevna pospanost

–          Dobar odmor tokom noći (barem 7 sati) na niskom jastuku

–          Svakodnevno uzimati jednu kašičicu meda za doručak

–          Ostaviti cigarete i svakog časa otvarati prozor na 5 minuta, kako biste boravili u dobro provetrenoj prostoriji.

Napori su minimalni, a efekti na naše telo i mozak mogu biti veliki. Ovakva dijeta daje organizmu potrebne nutrijente, poboljšava moždane funkcije, a ujedno pomaže da se osećamo bolje i zdravije, a samim tim i zadovoljnije.

adminDijeta i mozak
read more

Glad i stres

No comments

stres i glad

Ukoliko smo pod stresom, skloni smo da glad utolimo nezdravom hranom. Zapravo, imamo povećanu potrebu za takvom hranom.

Sam proces mršavljenja može u jednom trenutku postati veoma stresan. Na početku imamo najbolje namere, motivisani smo i puni entuzijazma sve dok ne iskrsnu poteškoće.

Stres svakodnevnog života može ostaviti negativne posledice na zdravlje. Poznato je da izaziva visoki krvni pritisak i da ubrzava znakove starenja. Stres, takođe, može dovesti i do emocionalne rastrojenosti i depresije, čija je posledica povećanje telesne težine usled gladi.

Ukoliko se promene neke navike za stolom, može se sprečiti negativan uticaj stresa na proces mrsavljenja.

Saveti za borbu protiv gladi koju izaziva stres

–          Povećana konzumacija vlakana

Stres često pogoršava funkcionisanje digestivnog trakta. Integralne žitarice, voće i povrće mogu biti od velike pomoći u borbi protiv efekata stresa, koji posle izvesnog vremena dovode do gojaznosti zbog gladi na nervnoj bazi.

–          Mahunarke

Grašak, pasulj, leblebije, sočivo zahvaljujući gvožđu zadovoljavaju potrebu organizma za ovim mineralom u stresnom periodu.

–          Biljke koje smiruju nervozu

Mogu se koristiti kao začini ili čajevi. Poznate biljke sa takvim svojstvima su bosiljak, majčina dušica,…U pitanju su prirodni sedativi kojima se svako može suprotstaviti stresu.

–          Smanjen unos kofeina

Iako  mislimo da kofein daje energiju potrebnu da se izborimo sa svakodnevnim problemima, stvarnost je sasvim drugačija. Naime, kofein samo povećava negativan  uticaj stresa na naše telo.

–          Bolje hleb nego slatkiši

Stres nas navodi na zloupotrebu namirnica bogatih šećerom. Kada padnemo u iskušenje, bolje je da pojedemo parče integralnog hleba sa marmeladom, nego čokoladu ili kolače. Mada je ovo drugo uvek primamljivije za glad koja je intenzivirana usled stresa.

–          Napravi plan

Poželjno je da isplaniramo unapred naš meni i da ranije nabavimo namirnice koje su nam potrebne. Na taj način će obroci biti kvalitetniji i izbegavaju se nezdrave namirnice.

–          Disanje

Dišite duboko, kao da mirišete neki lep parfem. Nakon toga stavite ruke iznad glave i izdahnite sporo i potpuno.

adminGlad i stres
read more

Abdominalne masti – saveti za skidanje

No comments

saveti za skidanje abdominalne mastiUstaljeno je mišljenje u narodu da se može smršati u određenim delovima tela ili da se abdominalne masti mogu smanjiti vežbama. U pitanju je zabluda, jer da bi se smanjio obim struka, neophodan je rad na celom telu, kao i na celokupnoj ishrani. Evo 5 ključnih saveta pomoću kojih možete ostvariti zadovoljavajuće trajne rezultate i skinuti abdominalne masne naslage.

Abdominalne masti- saveti:

1.Mešoviti obroci da bi se smanjio glikemijski indeks

Preporučljiva je konzumacija mešovitih namirnica, tj. hrane koja sadrži proteine, složene ugljene hidrate i esencijalne masti. U tome je ključ regulisanja nivoa insulin. Na taj način je smanjena verovatnoća da će se višak ugljenih hidrata pretvoriti u masne naslage koje se talože na vašem struku.

2.Hrana uveče?

Konzumacija velike količine ugljenih hidrata može da utiče na hormone rasta tokom sna, što nije preporučljivo ukoliko želite da se rešite abdominalnih masti. Noću je metabolizam sporiji i ugljeni hidrati se teže vare. Zbog toga je se savetuje da uveče obroci sadrže proteine i vlakna, kao i neizostavno povrće. Možete se odlučiti za meso (npr. pileće), ribu ili jaja.

3.Šest manjih obroka

Brojna istraživanja su pokazala da češći obroci regulišu lučenje insulina. Stručnjaci tvrde da se  povećanjem broja obroka povećava i termogeneza (poseban metabolički proces u kom organizam proizvodi toplotu, naročito u masnom i mišićnom tkivu. Velikim razmakom između obroka stvara se hipoglikemija. U tom slučaju se javlja i glad na nervnoj bazi i imamo potrebu da se hranimo nezdravije, što pospešuje stvaranje abdominalnih masti.

4.Hidratacija

Poželjno je piti do 3 litra tečnosti dnevno. Ukoliko niste naviknuti na to, nije neophodno da to učinite odmah, već postepeno. Najpre udvostručite količinu tečnosti koju inače pijete, a potom postepeno povećajte unos. Istraživanja su pokazala da dehidratacija usporava značajno metabolizam. Spor metabilzam nikako ne doprinosi procesu skidanja abdominalnih masti.

5.Aerobik ujutru

Praktikovanje aerorobika na prazan stomak je najpogodniji uslov za mršavljenje. Bitno je piti dovoljno vode pre, tokom i nakon fizičkih aktivnosti. I važno je zapamtiti da mišićavo telo podrazumeva odsustvo abdominalnih masnih naslaga.

adminAbdominalne masti – saveti za skidanje
read more

Recite NE crvenom mesu!

No comments

ishrana crveno mesoZdravom ishranom može se živeti duže i lagodnije. Ukoliko se crveno meso zameni ribom ili mahunarkama, smanjuje se smrtnost do 20%. Istraživanje pokazuje da se može izbeći smrt usled kardiovaskularnih bolesti i tumora ako se smanji dnevna količina unosa crvenog mesa za 50%. Dakle, manje pljeskavica, bifteka i hamburgera! Crveno meso nije u potpunosti nepreporučljivo, ali je bitno da njegova konzumacija bude umerena.

Zaključeno je da svakih 50 grama crvenog mesa viška dnevno povećava rizik od infarkta za 42%. Konkretno, kod muškaraca maksimalni unos teletine  ne bi trebalo da prelazi 53 grama dnevno, a kod žena 30 grama. Međutim, stvarnost je mnogo drugačija i u praksi i žene i muškarci konzumiraju crveno meso u duplo većim količinama. Na taj način su skloniji koronarnim oboljenjima, dijabetesu tipa 2 i raku intestinalnog trakta.

Pored crvenog mesa, štetne su i mesne prerađevine i svakako nepreporučljive za zdravlje, ali i ukoliko držite dijetu. Mesne prerađevine sadrže u večim količinama zasićene masti i soli, zbog čega je povećan rizik od kardiovaskularnih bolesti i infarkta. Poznato je da so veoma loše utiče na arterije.

Postoji mnogo alternativa za crveno meso, naročito u mediteranskoj dijeti.

Čime zameniti crveno meso:

Da bi se izbegli zdravstveni problemi, ali i problemi gojaznosti, naučnici preporučuju da se crveno meso zameni ribom, piletinom, mahunarkama, suvim voćem, žitaricama, light mlečnim proizvodima. Riba i suvo voće su bogati masnim kiselinama (omega 3) koje štite arterije od štetnog holesterola, koji je uzrok infarkta. A vlakna, kojima je bogato voće i povrće povoljno utiču na intestinalni trakt i na varenje.

adminRecite NE crvenom mesu!
read more

Neuspešna dijeta? Evo zašto…

No comments

neuspešna dijeta- razloziStručnjaci su utvrdili više od 100 faktora koji utiču na uspešnost dijete. Evo nekoliko nesumnjivih koji mogu zasigurno sabotirati vašu dijetu i vaše pokušaje da smršate učiniti uzaludnim.

  1. Konzumacija prerađenih ugljenih hidrata može da izazove povećanje obima struka. Naime, dve grupe ispitanika su svakodnevno unosile isti broj kalorija, ali je ustanovljeno da oni koji su konzumirali preradjene ugljene hidrate su ,,nabacili“ koji kilogram u struku, za razliku od onih koji su jeli integralni hleb i povrće.
  2. Istraživanja su pokazala da osobe koje redovno gledaju tablice nutritivnih vrednosti namirnica i redovno praktikuju trening imaju mogućnost da brže smršaju od onih koji samo treniraju i ne obraćaju pažnju na kalorijski unos.
  3. Svakodnevna konzumacija jogurta može doprineti skidanju suvišnih kilograma, naročito u predelu struka. Smatra se da su kalcijum i proteini koje sadrži jogurt pogodni za sagorevanje masnih naslaga.
  4. Ko ima gojazne prijatelje, povećava mu se šansa čak duplo da i on to postane. To se može objasniti prostom činjenicom da kada jedemo van kuće obično pratimo ritam svojih prijatelja. Moramo uzeti u obzir i činjenicu da je ta hrana obično nezdrava, te utoliko privlačnija mladima.
  5. Gledanjem slika hrane sa visokim sadržajem masti stimuliše centar za kontrolu apetita izazivajući veću želju za slatkišima i začinjenom hranom, zbog čega vaša dijeta može biti ugrožena.
  6. Kada je hrana servirana u tanjiru iste boje, povećava nam se apetit. Ukoliko je ista količina hrane servirana u tanjiru druge boje, porcija deluje veća i zadovoljavajuća sa psihološke tačke gledišta.
  7. Nedovoljan san podstiče gojaznost. Osobe koje spavaju oko 8,9 sati imaju manje predispozicije da se ugoje.
  8. Umesto ,,ne mogu“ bitno je reći odlučno ,,ne“ kada ste ponuđeni hranom koja nije u skladu sa vašom dijetom.
  9. Na osnovu uzorka od preko 10 000 ispitanika, osobe koje su skoro stupile u brak ili su se razvele imaju problema sa viškom kilograma. Verovatnoća raste posle tridesete godine.
  10. Izbegavajte trening bez muzike. Često muzika može da motiviše i stimuliše na duže i intenzivnije vežbanje. Korisna je, takođe, jer odvlači pažnju sa napora i za 15% povećava izdržljivost.
adminNeuspešna dijeta? Evo zašto…
read more

Pivo i dijeta – zašto da ne?

No comments

mrsavljenje uz pivoUprkos brojnim predrasudama, naučnici su se jednoglasno složili da pivo ne goji, pa se samim tim može uvrstiti u bilo koji režim ishrane, dijetu. Ova tvrdnja se može potkrepiti činjenicom da pivo sadrži relativno malo kalorija. Uobičajenim procesom pravljenja piva dobija se proizvod čiji su sastojci: voda, ugljen-dioksid, dekstrin, belančevine, šećeri,  supstance koje potiču od hmelja i glicerina. Ovo osvežavajuće piće takođe sadrži i vitamine B2, B3, B9,  optimalan odnos kalcijuma i fosfora, kao i nizak nivo natrijuma.

Odnos kalorija piva i drugih namirnica:

Ukoliko se odlučite da kao aperitiv popijete jednu čašu piva (200 ml vrednosti od oko 70 kalorija), to znači da ste uneli upola manje kalorija u odnosu na istu količinu crnog vina ili 1/7 kalorija koje sadrže žestoka alkoholna pića poput rakije ili viskija. Konzumacijom jedne čaše piva uneli ste manje šećera nego što sadrži voćni sok.

Međutim, ko drži dijetu, mora da obrati pažnju na ,,grickalice“ koje tako dobro idu uz pivo. Evo i zbog čega: 100 gr pistaća sadrži 562 kalorije, crne masline 235, kikiriki čak 580 kalorija (uzeto iz tablica kalorija). A razoran uticaj na organizam imaju i razni čipsevi koji su omiljeni uz pivo, koji takođe ne bi smeli da se konzumiraju tokom dijeta.

Kalorijska vrednost svetlog piva iznosi oko 35 kalorija na 100 ml, a tamnog najviše 60, zavisno od vrste.

Dakle, ukoliko ste na dijeti, ne morate se odricati piva. Bitno je da ga pijete umereno, dva puta nedeljno najviše, imajući u vidu da nije preporučljiva konzumacija alkohola za mlađe od 18 godina, za vrlo gojazne osobe, trudnice i dojilje.

Iako je u praksi suprotno, važno je konzumirati uz pivo određene zdrave namirnice, čime se smanjuje apsorpcije alkohola i omogućava da se na najbolji mogući način iskoriste nutritivne pogodnosti piva.

Da li ste i vi izbegavali pivo tokom dijete? Podelite svoje iskustvo i ostavite komentar.

adminPivo i dijeta – zašto da ne?
read more

Stres i gojaznost

No comments

uticaj stresa na gojenjeRezultati jednog istraživanja u Finskoj govore u prilog činjenici da stres i gojaznost mogu biti i te kako povezani. Mnogi se sa stresom bore tako što jedu više, pa se, samim tim, povećava i kilaža.

Tačnije, ispostavilo se da osobe čija je reakcija na stres povećan apetit, konzumiraju mesne prerađevine, pice, čokoladu i alkohol (generalno hranu sa više kalorija), za razliku od onih koji nemaju isti odgovor na stres.

Istraživanja vezana za stres i gojaznost:

Postoji nekoliko hormona i bioloških faktora koji utiču na raspoloženje i koji su povezani sa stresom i povećanjem telesne težine. Jedan od najvažnijih hormona jeste kortizol, koji luče adrenalinske žlezde. Kortizol oslobađa šećer iz jetre i mišića, tako da izaziva hiperglikemiju, a suvišni šećer transformiše u masti. Izaziva gubitak mišićne mase i neizbežno usporava metabolizam, zbog čega organizam troši manje energije. Dakle, naučnici se slažu da je uloga hormona višestruka – mogu uticati kako na raspoloženje, tako i na povećanje gojaznosti. Prilikom jednog istraživanja koje je trajalo 4 godine i koje je obuhvatilo žene starosti od 35 do 47 godina, došlo se do zaključka da anksioznost i depresija dovode do povećanja gojaznosti.

Nesumnjivo je da je veoma značajan činilac naša intelektualna sposobnost da se adaptiramo na okruženje i nosimo sa usponima i padovima svakodnevnog života. Studije su pokazale da su drastične i pogrešne dijete često posledica stresa, na koji se reaguje još većom konzumacijom hrane i povećanjem težine. Ključno je, dakle, da osobe koje se odluče za dijetu izaberu onaj način mršavljenja koji smanjuje stres, a ne onaj koji ga povećava odricanjem od omiljene hrane. Opasnost od stresa se najčešće javlja po završetku leta, kada se završavaju odmori i kada smo prinuđeni da se vratimo poslu i rutini.

Pre nego što se odlučite za novi režim ishrane, dijetu, imajte u vidu da je za proces mršavljenja veoma značajno da sačuvate smirenost i izbegavate stresne situacije.

adminStres i gojaznost
read more